Vlada Zeničko-dobojskog kantona je na 20. sjednici održanoj 24.07.2015. godine donijela je Odluku o pristupanju provođenja procedure dodjele koncesije za izgradnju male hidroelektrane MHE „Petrovići“ na rijeci Stupčanici na području općine Olovo.

Postupak je pokrenut po samoinicijativnoj ponudi privrednog društva „Energonova“ d.o.o. Sarajevo, a u postupku koji je prethodio donošenju citirane odluke Vlade, utvrđeno je postojanje javnog interesa za dodjelu predmetne koncesije, putem Komisije za koncesije, u skladu sa odredbama Zakona o koncesijama Zeničko-dobojskog kantona.

Javni interes iskazan je kroz saglasnost Općinskog Vijeća općine Olovo, koje je kao uslov za dodjelu koncesije zahtijevalo da minimalna koncesiona naknada bude 10% od ostvarenog prihoda male hidroelektrane, te da ulaganja u infrastrukturu mjesne zajednice Petrovići bude minimalno 80.000,00 do 100.000,00 KM. Pored navedenih uslova, koji su sastavni dio donesene Odluke, istom su propisani i dodatni uslovi koji će biti sadržani u Javnom pozivu za dodjelu predmetne koncesije.

Pored navedenih kriterija, Odlukom je propisan minimalni iznos jednokratne koncesione naknade, koja se plaća prije zaključenja koncesionog ugovora, utvrđen na osnovu Odluke o utvrđivanju minimalnih naknada za koncesije („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 6/13), koji u konkretnom slučaju za investiciju od 5.508.000,00 KM iznosi 82.620,00 KM. Takođe je propisan i uslov da je minimalno učešće domaćih privrednih društava u izvođenju radova koje će koncesionar angažovati je minimalno 50%.

Prema instalisanoj projektovanoj snazi od 1.555 kW i mogućoj godišnjoj proizvodnji od 4,9 GWh godišnje, procjenjuje se da će minimalna godišnja kontinuirana koncesiona naknada iznositi preko 60.000,00 KM.

Takođe je bitno istaći da je u postupku koji je prethodio donošenju citirane Odluke Vlade utvrđeno da sa aspekta prostorno-planske dokumentacije nema smetnji za izgradnju ove male hidroelektrane na osnovu pribavljenog Stručnog mišljenja Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona, kojim je dato pozitivno mišljenje o mogućnosti izgradnje predmetnog objekta sa aspekta prostorno-planske dokumentacije.

Na 20. Sjednici Vlade Zeničko-dobojskog kantona održanoj dana 24.07.2015. godine, Vlada Kantona usvojila je po prijedlogu Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zaključak o odobravanju sredstava na ime pomoći općinama Zeničko-dobojskog kantona za provođenje mjera preventivnog cijepljenja životinja protiv Crnog prišta (Antrax) u 2015 godini i za te namjene odobrile iznos od 15.000,00 KM i Zaključak o odobravanju sredstava za provođenje mjera preventivnog cijepljenja svinja protiv zarazne bolesti svinjske kuge u 2015 godini, u iznosu od 6.000,00 KM.

Preventivno cijepljenje životinja vršiće se na području Općina Zeničko-dobojskog kantona i to preko registrovanih veterinarskih stanica Kantona.

Na 15. Sjednici Vlade Zeničko-dobojskog kantona održanoj dana 25.06.2015. godine, Vlada Kantona usvojila je po prijedlogu Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Informaciju o koncesijama na vodama za 2014. godinu, a koja je upućena u dalju Skupštinsku proceduru.

Informacija sadrži podatke o dodijeljenim koncesijama za eksploataciju mineralne/prirodne vode radi flaširanja i koncesijama za izgradnju malih hidroelektrana (MHE) na području Zeničko-dobojskog kantona.

Od donošenja Zakona o koncesijam Zeničko-dobojskog kantona aktivnosti na dodjeli koncesija vođene su uglavnom na osnovu samoinicijativnih ponuda/zahtjeva, a odnosile su se na dodjelu koncesija za eksploataciju mineralne/prirodne vode radi flaširanja i izgradnju hidroelektrana za proizvodnju električne energije za postrojenja locirana na površinskim vodama II kategorije, snage do 5 MW.

Do kraja 2014. godine dodijeljeno je 8 koncesija za eksploataciju vode radi flaširanja koncesionarima sa područja općina: Tešanj (6), Maglaj (1) i Olova (1). Koncesije su date na period od 30 godina.

U istom periodu do kraja 2014. godine dodijeljeno je 12 koncesije za izgradnju malih hidroelektrana i to: na području Općine Zavidovići - 4, Grada Zenice - 4, Općine Vareš - 1 i Općine Kakanj - 3. Do sada su izgrađene i puštene u pogon tri male hidroelektrane: MHE „Bisrtičak“ i MHE „Čajdraš“ na području Grada Zenica i MHE „Čardak“ na području općine Zavidovići, dok su za ostale utvrđeni rokovi za puštanje u probni rad do kraja tekuće godine ili 3 mjeseca nakon izdavanja odobrenja za upotrebu.

Trenutno se na osnovu samoinicijativnih ponuda vodi jedan postupak za dodjelu koncesije za eksploataciju vode radi flaširanja i jedan postupak za eksploataciju termo-mineralne vode, kao i četiri postupka za dodjelu koncesije za izgradnju malih hidroelektrana.

Ministar Himzo Smajić je dana 12.06.2015. godine potpisao ugovor o koncesiji za crpljenje termo-mineralne vode sa izvorišta „Banje „ u Olovu sa koncesionarom, Javnom zdravstvenom ustanovom banjsko-rekreativni centar “Aquaterm“ d.o.o. Olovo. Ugovor je potpisan na osnovu Odluke Vlade Zeničko-dobojskog kantona o dodjeli predmetne koncesije i nakon što je Koncesionar uplatio jednokratnu koncesionu naknadu u iznosu od 37.710,00 KM.

Na ovaj način je korištenje termo-mineralne vode, koje se već duži niz godina koristi u banjsko-rekreativne svrhe, usklađen sa zakonskim okvirom kojeg propisuje Zakon o koncesijama. U tom smislu, pored uplaćene jednokratne koncesione naknade, koncesionar je obavezan po osnovu korištenja termo-minerlane vode sa izvorišta „Banje“ u obimu do 5,5 l/s uplaćivati kontinuiranu koncesionu naknadu, u zavisnosti od količine zahvaćene vode, a minimalno 25.900,00 KM, u narednih 30 godina, na koji period je dodijeljena predmetna koncesija.

Bitno je istaći da je lokalna zajednica, putem Općinskog Vijeća općine Olovo, dala prethodno svoju saglasnost za korištenje termo-mineralne vode za ove namjene, a vodnim aktima propisani su ostali bitni uslovi u pogledu korištenja i zaštite ovog prirodnog resursa, koji za svo vrijeme korištenja moraju biti ispoštovani.

Direktor JZU „Aquaterm“ d.o.o. Olovo, dr. Senad Selimović, iskazao je zadovoljstvo Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu na uspješno okončanom postupku dodjele predmetne koncesije, čime se ovoj ustanovi omogućavaju uslovi za razvoj i unaprjeđenje usluga baziranih na korištenju termo-mineralne vode na dugoročnoj osnovi, a svakako i lokalnoj zajednici općine Olovo koja je prepoznala potencijal objekta banje u Olovu, kao svojevrstan brend ove Općine, u sklopu razvoja ostalih turističkih potencijala općine Olovo.

Ministar Himzo Smajić je danas, 02.06.2015. godine, potpisao ugovor o koncesiji za izgradnju male hidroelektrane „Vareš“ na rijeci Stavnji, općina Vareš, sa odabranim koncesionarom, „EKO-ENERGY“ d.o.o. Tešanj. Ugovor je potpisan na osnovu Odluke Vlade Zeničko-dobojskog kantona o dodjeli predmetne koncesije i nakon što je Koncesionar pribavio sve potrebne saglasnosti i odobrenje za građenje, te uplatio jednokratnu koncesionu naknadu u iznosu od 80.000,00 KM.

Ukupna vrijednost investicije iznosi 3,9 mil KM, a po osnovu proizvodnje električne energije očekuje se prihod od kontinuirane koncesione naknade u iznosu od oko 100.000,00 KM godišnje, što za općinu Vareš u narednih 30 godina, na koji period je dodijeljena predmetna koncesija, predstavlja značajan prihod, budući da se sredstva od koncesija raspodjeljuju u omjeru 70:30 Općini i Kantonu.

Bitno je napomenuti da je lokalna zajednica putem Općinskog Vijeća općine Vareš dala svoju saglasnost za realizaciju projekta izgradnje malih hidroelektrana na rijeci Stavnji, zatim da su vodnim aktima propisani uslovi u pogledu ekološki prihvatljivog protoka, koji za svo vrijeme korištenja objekta mora biti zadovoljen, a okolinskom dozvolom i odobrenjem za građenje utvrđeni su i ostali bitni uslovi u pogledu okolišnih i drugih zahtjeva.

Direktor firme „EKO-ENERGY“ d.o.o. Tešanj, gospodin Zahir Školjić, iskazao je zahvalnost Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i lokalnoj zajednici općine Vareš na dosadašnjoj veoma dobroj saradnji, te istakao spremenost da u narednih 15 dana započne izgradnju objekta kako bi isti u što je moguće kraćem roku bio stavljen u funkciju.

Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vlada Zeničko-dobojskog kantona je na 9. sjednici održanoj dana 05.05.2015. godine usvojila Program utroška sredstava Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za poticaje u poljoprivredi za 2015. godinu u iznosu 2.000.000,00 KM.

U skladu sa raspoloživim sredstvima, mjere podrške u poljoprivredi iz Bužeta Zeničko-dobojskog kantona za 2015. godinu su usmjerene prema slijedećim proizvodnjama i aktivnostima:

  • Podrška animalnoj proizvodnji: 580.000,00 KM
  • Podrška biljnoj proizvodnji: 535.000,00 KM
  • Podrška prerađivačima poljoprivrednih prizvoda: 155.000,00 KM
  • Podrška otkupljivačima poljoprivrednih proizvoda: 147.000,00 KM
  • Podrška kapitalnim ulaganjima: 150.000,00 KM
  • Podrška projektima iz poljoprivrede: 306.000,00 KM
  • Rezerva :127.000,00 KM

Korisnici podršku ostvaruju prijavom na Javni poziv, te ispunjavanjem općih i posebnih uslova usvojenih Programom, kao i Uputstvom o načinu poticanja poljoprivredne proizvodnje, kojeg će propisati Ministar ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

Javni poziv za dodjelu navedenog poticaja bit će objavljen u sredstvima javnog informisanja.

 

 

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu
Zeničko-dobojskog kantona

Miralem Galijašević, premijer Zeničko-dobojskog kantona i Himzo Smajić, ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu sastali su se danas sa predstavnicima Udruženja/Udruge poljoprivrednih prozvođača Zeničko-dobojskog kantona. Delagaciju poljoprivrednih proizvođača je predvodio potpredsjednik Udruženja Sedin Biogradlija. U delegaciji Udruženja su bili predstavnici poljoprivrednih proizvođača sa područja cijelog Kantona.

Nakon razgovora, premijer Galijašević i ministar Smajić su naglasili da će Vlada nakon usvajanja budžeta za 2015. godinu odmah pristupiti izradi Programa potrošnje u svim oblastima, posebno u poljoprivredi te da će se voditi računa da se u saradnji sa Federalnim ministarstvom za poljoprivredu pristupi pravičnijoj raspodjeli sredstava za ovu oblast proizvodnje i razvoja Zeničko-dobojskog kantona.

 

Press služba ZDK

Povodom 21. marta - Međunarodnog dana šuma, Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu - Kantonalna uprava za šumarstvo Zeničko-dobojskog kantona u saradnji sa Šumskoprivrednim društvom Zeničko-dobojskog kantona doo Zavidovići, svake godine, već tradicionalno, organizuje zajedničku akciju pošumljavanja.

Tim povodom će i ove godine, širom Zeničko-dobojskog kantona, biti pošumljene nove površine, ali će također biti organiziran i obilazak ranije podignutih šumskih kultura.

Podsjećamo da koncept Svjetskog dana šuma potječe iz 1971. godine kada je na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije odlučeno da se prvi dan proljeća obilježava kao Svjetski dan šuma. UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) je podržala ovu ideju koja istinski doprinosi povećanju svijesti o važnosti i očuvanju šuma.

I u Bosni i Hercegovini sve više sazrijeva shvatanje o važnosti šuma, posebno onih općekorisnih funkcija šuma koje direktno doprinose ukupnom zdravlju stanovništva.

Pozivamo Vas da 21. Mart - Međunarodni dan šuma obilježimo sadnjom sadnica drveća u svojoj okolini, dajući time svoj doprinos svijetlijoj budućnosti sadašnjih, ali i budućih generacija.

Kantonalna uprava za šumarstvo Zeničko-dobojskog kantona je kolektivni član Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine koje se ovim povodom također oglasilo saopštenjem.

Prenošenjem ovog Saopštenja za javnost povodom Međunarodnog dana šuma - 21. 03. 2015. godine, Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu - Kantonalna uprava za šumarstvo Zeničko-dobojskog kantona, pridružuje se apelu za bolji tretman šuma u ukupnoj društvenoj zajednici, što podrazumijeva u prvom redu bolju zaštitu šuma i podizanje svijesti o značaju ovog najvrijednijeg prirodnog resursa države Bosne i Hercegovine.

MINISTAR
Himzo Smajić

Saopštenje za javnost Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine povodom Međunarodnog dana šuma-21. 03. 2015. godine

Šume na planeti Zemlji su ugrožene. Gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Šume su danas ugrožene bespravnim sječama, deforestacijom radi dobijanja poljoprivrednog zemljišta, od lošeg gospodarenja, požara i drugih abiotskih i biotskih faktora.

Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 miliona hektara šume. Oko 20 % emisije stakleničkih plinova u svijetu, prouzrokuju klimatske promjene, koje su izazvane krčenjem šuma.

I uprkos svim tim neprocjenjivim ekološkim, sociološkim,i ekonomskim dobrobitima, čovjek uništava te iste šume bez kojih ne može živjeti. Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu.

Od ukupne površine Bosne i Hercegovine na šume i šumska zemljišta otpada 63,3 % ili 3.231.500 hektara. Od toga u državnom vlasništvu je 2.259.900 hektara ili 69,9 %, a u privatnom vlasništvu 971.600 hektara ili 30,1 %. Iz ovih podataka proizilazi da Bosna i Hercegovina spada u red šumovitijih zemalja u Evropi (preliminarni rezultati Druge inventure šuma na velikim površinama u BiH, 2006. – 2009.).

Administrativnim uređenjem Bosne i Hercegovine, vlasništvo nad šumama je u nadležnosti entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Šume u Bosni i Hercegovini se nalaze u teškom stanju. To loše stanje je rezultat nepostojanja uređene politike gospodarenja šumama u Federaciji BiH i na nivou države Bosne i Hercegovine. Šume u BiH kao složen eko-sistem bi se sigurno izborile same za svoje normalno zdravstveno stanje da čovjek nije svojim bahatim odnosom prema šumi odmogao i narušio biološku ravnotežu.

Federacija BiH od kraja 2009. godine nema Zakona o šumama, dok drugi Entitet ima Zakon o šumama. Nepostojanje nikakvog propisa na nivou BiH koji bi uređivao nužna pitanja kao naprimjer pitanje monitoringa zdravstvenog stanja šuma i provođenje mjera integralne zaštite šuma, ima za posljedicu teško stanje i gubljenja ovog najvažnijeg prirodnog resursa čime je čovjekov život u BiH ugrožen.

Šume Bosne i Hercegovine su preumorne od previšeg uzimanja, a nikakvih ulaganja, vraćanje previše oduzetog u dugom historijskom periodu od Austro-Ugarske do danas.

Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine poziva novu Federalnu zakonodavnu i izvršnu vlast da u planu rada uzmu u prioritet donošenje odgovarajućeg Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine. Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine kao strukovno udruženje će uzeti aktivno učešće sa svojim stručnim potencijalima u izradi novog Zakona o šumama.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana šuma 21.03.2015. godine, Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine poziva, nadležne institucije svih nivoa vlasti, obrazovne institucije, udruženja građana, korisnike šuma-preduzeća, medije i ostale građane da na prigodan način obilježe Međunarodni dan šuma i daju svoj doprinos o podizanju svijesti o značaju šuma.

U Vladi Zeničko-dobojskog kantona potpisana Vansudska nagodba o načinu izmirenja obaveza po osnovu Zakona o šumama.

Naime, dvije općine su dobile sudski spor protiv Zeničko-dobojskog kantona vezan za pripadajuće naknade lokalnim zajednicama za sječu šume (eksploataciju prirodnog bogatstva) na njihovom podrućju. JP Zeničko-dobojskog kantona dugi niz godina (do 2011. godine) nije ispunjavao ovu obavezu koja proističe iz Zakona o šumama Federacije BiH. Zeničko-dobojski kanton je zbog toga podnio regresnu tužbu po istom predmetu, ali protiv „svog“ JP Šumsko-privrednog društva i dobio presudu po kojoj je ŠPD dužno isplatiti 1,75 miliona KM, a na ime prava od eksploatacije šuma u Varešu i Olovu. Ovaj iznos će Zeničko-dobojskom kantonu biti uplaćen u 36 jednakih mjesečnih rata počev od prvog dana decembra zaključno sa novembrom 2017. godine. Mjesečna rata će iznositi 48.778 KM.

Vansudskom nagodbom je utvrđeno da , ukoliko JP ŠPD u cjelosti ispuni svoje obaveze, kanton će se odreći zateznih kamata na dio dosuđenog iznosa od 1,028 miliona KM. Inače, dosuđeni iznos se dijeli na Općinu Vareš 688.645 KM i na Općinu Olovo 339.746 KM i one su se odrekle zateznih kamata.

Vrijednost postignute vansudske nagodbe sadržana je u činjenici da je višegodišnji spor okončan na jednostavan i efikasan način na zadovoljstvo svih strana.

Potpise na vansudske nagodbe stavili su direktor JP ŠPD Alija Hadžiabdić, načelnik Općine Olovo Avdija Kovačević, zastupnica načelnika Općine Olovo Elma Brčić i pravobraniteljica ZDK Zlata Marjanović.

Problemi u dostavi dovoljnih količina drvne sirovine bili su jedan od osnovnih razloga predstavnika kineske firme Bluhenwood (privatizirana Zvijezda) iz Vareša koji su zajedno sa načelnikom Općine Vareš Avdijom Kovačevićem razgovarali u Vladi ZDK sa premijerom Munibom Husejnagićem, ministrom Bojanom Bošnjakom i direktorom ŠPD-a Alijom Hadžiabdićem.

Menadžer Bluhenwood-a Nermin Milić i stručni saradnik Tarik Ahmedspahić iznijeli su podatke o potrebama ove firme za oblovinom koje od strane JP ŠPD nisu u cijelosti zadovoljene u 2014. godini te je preduzeće došlo u situaciju da mora otpuštati radnike (!). Takođe su kazali da na pozive ŠPD-u niko ne odgovara.

Alija Hadžiabdić, direktor JP ŠPD ZDK je oštro demantovao navode o pozivima bilo telefonske, bilo pismene na adresu ovog preduzeća i naglasio ravnopravnu otvorenost prema svim kupcima drvne građe, pa tako i prema Bluhenwood-u. Hadžiabdić je podsjetio rukovodioce Bluhenwood-a da su prilikom kupovine vareške Zvijezde njihove potrebe bile usmjerene samo na jelu i smrču kao drvne sortimente. To je bilo 2011. godine, ponovilo se 2012. godine, da bi se 2013. godine zahtjevi proširili i na ugovor o isporuci bukovine. Ove godine, Bluhenwood traži samo bukovinu (avansnu sirovinu). Od ugovora na 2.000 kubnih metara do početka novembra im je isporućeno 1.582 kubika.

Hadžiabdić je istakao da će ŠPD do kraja godine nastojati ispuniti preostale obaveze, ali upozorio i na činjenicu da je isporučena količina bukovine Bluhenwood-u veća od ukupne sječe ovog sortimenta na području vareške općine što jasno oslikava volju ŠPD-a da ne ometa redovnu proizvodnju preduzeća koje je kupio strani (kineski) investitor.

Na sastanku koji je završio pomirljivim tonom Bluhenwood-ovih predstavnika je zaključeno da svi kupci imaju kod ŠPD-a isti tretman i da se nejasnoče oko problema u isporuci drvne sirovine moraju rješavati na liniji ŠPD-kupac, a nikako u uredima Vlade kantona ili općinama. Takođe je naglašeno da zahtjevi kupaca za pojedinim vrstama drveta (posebno bukve) ne mogu ići izvan mogućnosti šumskog kapaciteta koji je striktno propisan etatom iza kojeg stoji država.

ISO standard

Zeničko-dobojski kanton-ISO 9001 certifikat.

 

 

Prilagođeno za: IE 9+, Firefox, Safari, Chrome, Opera

Kontakt informacije

Skupština (adresa: Kučukovići 2, Zenica)
Tel:  032 460 660 | 460 661
Fax: 032 460 662
e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Ured premijera (adresa: Kučukovići 2, Zenica)
Tel:  032 460 600 | 460 601
Fax: 032 460 602
e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Stručna služba Vlade (adresa: Kučukovići 2, Zenica)
Tel:  032 460 620 | 460 621
Fax: 032 460 622
e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Ministarstva

Kontakt forma