Dana 01.07.2015. godine, u radnoj posjeti općini Usora, bili su kantonalni ministri Goran Bulajić, Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikaciju i zaštitu okolice i Zvonimir Anđelić, Ministarstvo za privredu/gospodarstvo.

Tijekom posjete razgovaralo se o mogućnostima institucionalne pomoći i potpore općini Usora u rješavanju određenih infrastrukturnih pitanja i potreba, a posebice o izradi izvedbenog projekta za novi most na rijeci Usora.

Razgovaralo se o usaglašenosti Prostornog plana općine Usora sa Prostornim planom Zeničko-dobojskog Kantona, o mogućnosti pomoći u uređenju gospodarske zone i drugim pitanjima od interesa za općinu Usora.

Više informacija na:

http://www.usora.com/index.php/naslovna/40-vijesti/839-radna-posjeta-opini-usora.html

Izgradnju mosta finansiraju Američka agencija za međunarodni razvoj USAID kroz projekat "Obnovom infrastrukture do ekonomskog jačanja zajednica u BiH" (CESTA), Federalni fond za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriji Federacije BiH i Općina Maglaj. 

Ugovor u vrijednosti od 838.000 KM potpisali su Marc D'Silva, predstavnik Catholic Relief Services (CRS) za BiH, organizacije koja provodi USAID-ov projekat CESTA, iz kojeg je za izgradnju mosta izdvojeno 470.000 KM, Jasmin Jaganjac, direktor Fonda, čije je učešće u projektu 280.000 KM, i Mehmed Mustabašić, načelnik Općine Maglaj, koja u projektu učestvuje sa 88.000 KM. Danas je CRS potpisao i ugovor sa Vladom Zeničko-dobojskog kantona o nadzoru radova na izgradnji mosta u iznosu od 18.000 KM. 

Ovaj most je upamćen po slici radnika fabrike koji je posljednji prešao s jedne na drugu obalu rijeke Bosne 14. maja 2015. godine, kad je po svaku cijenu htio stići na posao, prije nego što je vodena stihija odnijela most. S obzirom na veliki značaj za odvijanje pješačkog saobraćaja, a posebno za radnike fabrike „Natron-Hayat“ koja je vodeći privredni subjekt u tom kraju, kroz projekat CESTA, i u saradnji sa Općinom Maglaj je prepoznat značaj izgradnje novog mosta, za što je podrška došla i od Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriji Federacije BiH.

"Izgradnja ovog mosta je drugi projekat pomoći uništenoj infrastrukturi Maglaja u kojem sredstva udružuju Federalni fond i projekat CESTA. Prije ovog je u aprilu zajedničkim sredstvima započeta sanacija klizišta na lokacijama Sedra i Donji Bradići u Maglaju", izjavio je Marc D'Silva. 

"Svoj svečani govor ću sačuvati za otvaranje mosta, koje željno očekujem. Do tada, trebalo bi nam više organizacija poput CRSa, jer ima još mnogo klizišta i mostova nezavršenih. Svakako sam zadovoljan ovim što je urađeno, ali još je mnogo posla pred nama", naglasio je Jasmin Jaganjac, direktor Fonda

"CRS je prisutan u Maglaju već duže vrijeme, i kroz projekat CESTA radimo na nekoliko vrlo važnih projekta, ali možda je ovaj najatraktivniji. Međutim, on je izuzetno značajan jer će ga svakodnevno koristiti preko 400 zaposlenika tvornice Natronka, koja ima veliku važnost za razvoj Maglaj", izjavio je Mehmed Mustabašić , načelnik Općine Maglaj

"Drago mi je što sam danas prisustvovao potpisivanju ovog ugovora. Potrebe na području ZDK su ogromne, procjenjena šteta je preko 382 miliona KM, stoga je razumljivo da kantonalni budžet ne može iznijeti teret oporavka ovih situacija nakon poplava, kao ni općine. Međutim, na primjeru ovakvog projekta možemo naučiti kako sinergijom, odnosno udruživanjem različitih izvora finansiranja, možemo da se uhvatimo u koštac i sa vrlo zahtjevnim i skupim projektima u infrastrukturi", istakao je Ministar Goran Bulajic iz Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona.

CESTA je jednogodišnji projekt u vrijednosti od 4 miliona dolara koji implementira Catholic Relief Services Bosne i Hercegovine, čiji je cilj pomoći domaćinstvima pogođenima poplavama u Maglaju, Doboju, Doboju Jugu, Šamcu i Domaljevcu-Šamcu da ponovo izgrade svoje živote i zajednice. U svakoj od pet navedenih općina u okviru CESTE se provodi po nekoliko projekata obnove oštećene komunalne infrastrukture koje donator i implementator projekta, u uskoj saradnji sa gradskom/općinskom upravom identificiraju kao ključne za normalizaciju života u tim općinama i omogućavanje ekonomske stabilnosti, kao i projekti manjeg obima u kojima učestvuju i same lokalne zajednice.

 

(preuzeto sa klix.ba)

U prilogu se nalaze sljedeći dokumenti:
 
  • TEKST JAVNOG POZIVA (PDF)
  • RJEŠENJE O POKRETANJU POSTUPKA ODOBRAVANJA I REGISTRACIJE REDOVA VOŽNJE ZA LINIJSKI PRIJEVOZ PUTNIKA NA KANTONALNIM AUTOBUSNIM LINIJAMA NA PODRUČJU ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA ZA 2014/2015. GODINU (u okviru ZIP)
  • DALJINAR SA IZMJENAMA DALJINARA (u okviru ZIP)
  • REGISTAR REDOVA VOŽNJE NA KANTONALNIM LINIJAMA SA IZMJENAMA REGISTRA (u okviru ZIP)

Obaviještenje-Krajnji rok za dostavu zahtjeva za odobravanje redova vožnje

Obaviještavamo zainteresovane prijevoznike javnog linijskog prijevoza putnika da je poziv za dostavu dokumentacije za odobravanje redova vožnje na kantonalnim autobusnim linijama objavljen u Službenim novinama Federacije BiH, broj 26 od 01.04.2015. godine.

Krajnji rok da podnesu dokumentaciju je 04.05.2015. godine (ponedjeljak).

O datumu i mjestu otvaranja prispjele dokumentacije za postupak odobravanja redova vožnje na kantonalnim autobusnim linijama, prijevoznici će biti obaviješteni putem ove web stranice.

OBAVJEŠTENJE-termin otvaranja dokumentacije

Javno otvaranje dokumentacije zaprimljene za postupak odobravanja redova vožnje na kantonalnim autobusnim linijama obavit će se 15.05.2015. godine (petak), u sali 301/III, aneks zgrade Zeničko-dobojskog kantona, Kučukovići broj 2 Zenica, sa početkom u 11:00 sati.

Pozivamo prijevoznike koji su se prijavili na odobravanje redova vožnje za linijski prijevoz putnika na kantonalnim autobusnim linijama na području Zeničko-dobojskog kantona za 2014/2015. godinu i druge osobe zainteresovane za ovaj postupak da prisustvuju javnom otvaranju pristigle dokumentacije.

  • Prošle sedmice dobio sam pismo načelnika Maglaja vezano za problematiku klizišta i putne infrastrukture u naseljima Donji i Gornji Bradići. Naime, potrebno je zaokružiti finansijsku konstrukciju za sanaciju ovog dijela Općine jer je procijenjeno da bi ovaj kompletan projekat koštao oko 1,6 miilona KM. Uglavnom, dogovoreno je da projekat finansira Vlada Kantona, Federalni fond za pomoć stradalima od poplava i UNDP, svi po 300 do 400.000 KM, uz 250.000 dolara CRS-a- Računam da ćemo kroz reviziju projekta, smanjiti ukupne troškove na 1,2 miliona KM. Ako to ostvarimo, onda već imamo sredstva obezbjeđena od ovih pomenutih izvora, kazao je između ostalog Munib Husejnagić, premijer Kantona u izjavi za medije nakon sastanka održanog danas (19. 01. 2015.) u sjedištu Kantona sa načelnikom Općine Maglaj, Mehmedom Mustabašićem i kantonalnim resornim ministrom Edinom Terzićem.

Tokom ovog sastanka razgovarano je o najefikasnijem načinu sanacije klizišta Sedra koje ugrožava lokalnu putnu komunikaciju i ugrožava normalan život mještana Bradića, pa je ovaj projekat jedan od prioriteta za sanaciju na području Kantona. Trenutno, projektna dokumentacija je u fazi revizije, a kad ona bude okončana čim može se krenuti u roku od 15 dana sa radovima. S obzirom na to da je Vlada Kantona već obezbijedila 300.000 KM za ove svrhe, uz 250.000 dolara CRS-a te 400.000 KM od UNDP-a kao i sredstava federalnog Fonda solidarnosti sa svojim možemo osigurati da se sve ovo završi na vrijeme. U izjavi za medije, nakon sastanka, načelnik Općine Maglaj, Mehmed Mustabašić između ostalog je kazao:

  • Zahvaljujem premijeru na ovako brzom reagovanju u pogledu saniranja situacije sa klizištem Sedra.Da pojasnim, radi se o projektu Cesta koji finansira USAID i SIDA, a implementira CRS. Oni su već uradili ogroman dio posla, jer je situacija prilično hitna. Treba sanirati putnu komunikaciju prema naselju Donji Bradići gdje je ugroženo 100.-tinjak kuća, a 10 ih je totalno uništeno i. Ovo što je premijer naglasio jako je bitno jer se mora brzo djelovati i spriječiti klizište Sedra da ugrožava komunikaciju Maglaj – Zavidovići, a također i put prema Donjim Bradićima. Osim toga, klizište Sedra ugrožava i željezničku prugu Zenica - Maglaj tako da je izgradnja ove putne komunikacije izuzetno bitna pošto mještani ovog naselja prijete iseljavanjem . Stoga, ako zaokružimo ovu finansijsku konstrukciju kako smo planirali, moći ćemo sve obaviti u najkraćem mogućem roku.

Na današnjem sastanku iniciranom od strane premijera Muniba Husejnagića i resornog ministra Edina Terzića, a na kojem je raspravljano o načinima smanjenja zagađenja u Zenici i ostalim općinama Kantona izneseni su brojni, vrlo zanimljivi podaci do kojih se došlo radom više kantonalnih i federalnih institucija. S obzirom na izuzetno tešku situaciju u Zenici, ovaj sastanak okupio je sve relevatne institucije koje se bave pitanjima zaštite okoliša i mjerenjima zagađenja zraka tla i vode. O mjerama na smanjenju zagađenja u Zenici koje je poduzelo Federalno ministarstvo okoliša i turizma govorila je ministrica Branka Đurić, a o nalazima i izvještajima koje Arcelor Mittal i firma Dvokut (angažovana od strane i Arcelor Mitalla i Općine Zenica) podnose federalnom Fondu za zaštitu okoliša govorila je Tatjana Kapetanović, predstavnica Fonda. Prema izvještajima podnesenim od strane Dvokuta, sarajevske privatne firme koja vrši mjerenja, prijavljena emisija sumpor dioksida iz Koksare u 2012. godini bila je 2842 tone, a u 2013. godini samo – 557 tona, s tim da nisu mogli obrazložiti kako je to drastično smanjena emisija ovog polutanta i pored činjenice da je proizvodnja - povećana. Simptomatično je i to što Arcelor Mittal nije želio dostaviti podatke o obimu proizvodnje po pogonima što je jedan od osnovnih podataka za izračunavanje emisije štetnih čestica prilikom proizvodnog procesa. Također, nisu dostavili ni listu projekata koji vode smanjenju zagađenosti, a ni podatke o konfiguraciji softvera koji vrši ova mjerenja, kazali su predstavnici federalnog Fonda za zaštitu okoliša. Stoga će navjerovatnije izvještaji Arcelor mittala i Dvokuta za 2013. godinu biti odbijeni od strane Fonda. A od podataka o zagađenju ovisi i suma novca koju zagađivači moraju platiti po tom osnovu. Ako se uporedi podatak da za manju emisiju štetnih čestica Termoelektrana Kakanj plati godišnje tri miliona KM, a Arcelor Mittal prema prijavljenim podacima – 700.000 KM, onda je jasno da ova kompanija ne želi trošiti novac na modernizaciju proizvodnje i smanjenje zagađenja koje tako obilato uzrokuje. Inače, novac koji se uplaćuje u federalni Fond za zaštitu okoliša raspoređuje se tako što se 70 odsto vraća općinama u kojima je lociran zagađivač, a 30 odsto ostaje Fondu za projekte sa federalne razine.

„Do kraja novembra 2014. godine emisija sumpor dioksida iz Arcelor Mittala premašivala je sve granice dozvoljenog čak 220 dana u godini, a vanredne mjere se moraju poduzeti nakon samo tri dana“, kazali su predstavnici Metalurškog instituta „Kemal Kapetanović“ Zenica. Predstavnici Općine Zenica i nadležne općinske komisije prezentirali su sve što je Općina Zenica dosad poduzela počev od kupovine opreme za mjerne stanice, preko postavljanja displeja do monitoringa teških metala u zemljištu. No, sve to ni izdaleka nije dovoljno da bi se glavni zagađivač Arcelor Mittal primorao da izvrši svoj dio obaveza na realizaciji ekoloških projekata,te postavljanju uređaja i filtera koji će znatnije smanjiti emisiju štetnih čestica. O ozbiljnosti situacije i (ne)kvaliteti zraka govorili su i predstavnici federalnog Hidrometeorološkog zavoda kao i zeničkog Eko-foruma iz kojih je bilo jasno je da je potreba za istinitim podacima od ključne važnosti. O ovome je govorio Munib Husejnagić kazavši da je Vlada Kantona već uložila milion KM u izgradnju referentnog centra koji će biti opremljen najsavremenijom opremom za mjerenje zagađenja i sa čijim podacima će se konačno moći podnijeti i tužbe protiv najvećih zagađivača. „Sve dok ne budemo imali takav centar i prave podatke, nećemo moći poduzeti ozbiljnije korake i Mittal se neće mnogo obazirati na vapaje građana Zenice za čistijim zrakom i okolišem u cjelini,“ kazao je premijer Husejnagić.

Situacija se dodatno komplikuje činjenicom da su Arcelor Mittallu već istekle neke od okolišnih dozvola (inače dobijenih 2009. godine), a ostatak dozvola ističe za par mjeseci. U ovisnosti od podataka o stvarnom zagađenju Zenice, ovisit će i izdavanje novih dozvola za naredni višegodišnji period. Treba ukazati pri tom i na činjenicu da su članovi Komisije koja je izdala okolišne dozvole Arcelor Mittalu – svi iz Zenice. Stoga se i traže tačni podaci i na tome će se insistirati kako kod glavnih zagađivača tako i kod organizacija i institucija koje se bave mjerenjem zagađenja zraka u Zenici, kazano je na kraju sastanka.

Stranica 2 od 2

ISO standard

Zeničko-dobojski kanton-ISO 9001 certifikat.

 

 

Prilagođeno za: IE 9+, Firefox, Safari, Chrome, Opera

Kontakt informacije

Skupština (adresa: Kučukovići 2, Zenica)
Tel:  032 460 660 | 460 661
Fax: 032 460 662
e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Ured premijera (adresa: Kučukovići 2, Zenica)
Tel:  032 460 600 | 460 601
Fax: 032 460 602
e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Stručna služba Vlade (adresa: Kučukovići 2, Zenica)
Tel:  032 460 620 | 460 621
Fax: 032 460 622
e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Ministarstva

Kontakt forma