Delegacija Vlade Zeničko-dobojskog kantona obišla je danas poplavljena područja u općini Maglaj. Premijer Mirza Ganić te ministri Arnel Isak, Fahrudin Čolaković i Mirnes Bašić, u pratnji maglajskog načelnika Mirsada Mahmutagića, obišli su mjesta u novošeherskom kraju - Kopice, Čobe, Domislicu i Liješnicu, gdje su poplave pričinile veliku štetu na infrastrukturi i poljoprivrednim usjevima.

"Ovdje smo da damo podršku građanima koji su pretrpjeli štete u poplavama. Moramo svi zajedno učiniti više da iznađemo sredstva za projekte prevencije, kako bi se posljedice prirodnih nepogoda u budućnosti svele na najmanju moguću mjeru", kazao je premijer Ganić.

Press služba ZDK

Delegacija Vlade Zeničko-dobojskog kantona u kojoj su bili premijer Mirza Ganić, ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoliša Arnel Isak, u svojstvu komandanta Kantonalnog štaba civilne zaštite, te ministri poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mirnes Bašić, ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković i ministar privrede Zlatko Jelić, obišla je danas općine Tešanj, Doboj Jug i Usora u kojima je zbog razornih poplava proglašeno stanje prirodne nesreće.

Usljed izljevanja rijeke Usore u ove tri općine poplavljen je veliki broj domaćinstava i privrednih subjekata, uništena infrastruktura te poljoprivredni usjevi. Angažirane su službe civilne zaštite za zaštitu i spašavanje u ovim općinama i radi se na otklanjanju posljedica nevremena.

"Ovdje smo da pružimo podršku lokalnim vlastima i građanima. Vlada je na današnjoj sjednici usvojila program utroška sredstava Kantonalne uprave civilne zaštite u kojem su planirana sredstva za hitne mjere i spašavanje, što nam omogućuje da pomognemo poplavljenim područjima", kazao je premijer Ganić.

Press služba ZDK

Zbog obilnih kišnih padavina pritoke rijeke Bosne u Zeničko-dobojskom kantonu su stvorile velike probleme, a posebno Usora i Liješnica. Općine Tešanj, Doboj Jug i Usora su proglasile stanje prirodne nesreće. Angažirane su službe civilne zaštite za zaštitu i spašavanje u ovim općinama i radi se na otklanjanju posljedica nevremena - rekao je Džavid Aličić, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite ZDK, podnoseći izvještaj o stanju na terenu premijeru Mirzi Ganiću, komandantu Kantonalnog štaba civilne zaštite Arnelu Isaku i ministru za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Mirnesu Bašiću.

"Što se tiče rijeke Bosne nije bilo izlijevanja, a trenutni vodostaj iznosi 280 cm, što je za 20 cm manje u odnosu na jučerašnji dan kada je iznosio 300 cm. Stanje u svim općinama koje su pogođene poplavama se normalizuje, a ekipe civilne zaštite su na terenu", kazao je Aličić.

U MZ Kalošević, općina Tešanj, sinoć je došlo do probijanja nasipa usljed čega je poplavljena veća površina poljoprivrednog zemljišta i oko 20 objekata. Jedinice civilne zaštite su čamcima evakuisali pet mještana i nekoliko životinja. Izlivanjem Usore u MZ Kraševo poplavljen je jedan stambeni objekat i evakuisana jedna tročlana porodica. Jutros oko 5.00 sati pušten je u promet saobraćaj magistralnim putem M-4 Doboj-Teslić, kao i preko mosta na rijeci Usori u MZ Kalošević, koji je bio zatvoren zbog opasnosti od visokih voda. Visok vodostaj rijeke Usore je ugrozio i most na zaobilaznici u Jelahu, zbog čega je most zatvoren, a saobraćaj je privremeno pušten preko novoizgrađenog mosta.

Prema posljednjim informacijama sa terena, vodostaj Usore na području općine Tešanj je u znatnom opadanju, a voda se povukla u korito i na ugroženom području u Kaloševiću. Rijeka Bosna tokom protekla 24 sata nije prijetila izlivanjem. Do porasta vodostaja rijeke Radušice tokom jutra došlo je na području MZ Rosulje i ima tedenciju porasta. Stanje vodostaja u ostalim mjesnim zajednicama je zadovoljavajuće.

U općini Maglaj u odnosu na jučerašnji dan stanje se normalizuje. Magistralni put M17, regionalni put Maglaj-Zavidovići kao i lokalni putni pravci su prohodni, a put ispod Gradskog mosta za Zavidoviće je u funkciji. Uposlenici CZ-e tokom cijele noći imali dežurstvo, te obilazak i kontrolu nivoa rijeke Bosne i njenih pritoka. U odnosu na jučerašnji dan sve rijeke su se povukle u svoja korita i za sada ne prijete izlijevanjem.

Stanje se normalizuje i na području općine Žepče. Najviše štete pretrpjeli su privredni subjekti, kao i putna infrastruktura u mjestima Ljubatovići, Brankovići, Bistrica. U mjestu Lovnica aktivirano je klizište gdje je ugrožen jedan stambeni objekat. Privredni subjekti koji su pretrpjeli štetu su "Budo export", "Klas Pervan", "Kalifornija", "Enigma", "Pekara Tomas" i drugi uzevši u obzir da je komisija još uvijek na terenu i vrši procjenu šteta. Takođe i veliki broj stambenih objekata je poplavljen. Nakon izljevanja rijeka Liješnica se povukla u svoje korito.

Na području općine Doboj-jug je proglašeno stanje prirodne nesreće poplava. U toku jučerašnjeg dana došlo je do izlijevanja rijeke Usore, koja je ugrozila više privrednih i stambenih objekata koji se nalaza u blizini ove rijeke. Još nema zvaničnih podakaza o broju ugroženih objekata, s obzirom da su u toku obilasci terena. Rijeka Usora je trenutno u koritu i u odnosu na jučerašnji dan povukla se za dva metra.

U općini Zavidovići u odnosu na jučerašnji dan stanje se također normalizuje. Vodostaj svih rijeka je od jutros oko 02,00 sata u blagom opadanju. Tokom poslijepodnevnh i noćnih sati pristupilo se uklanjanu nanosa sa regionalnih i lokalnih cesta, kao i čišćenja i otčepljavanja odvoda na gradskim lokacijama. Na više lokalnih puteva došlo je do nanošenja nanosa otpada granja, šljunka, naročito prema Lovnici i Paravcima, kao i na više lokacija prema Sinanovićima (tokom noći došlo i do prekida komunikacije na "Šestom kilometru" uz rijeku Gostović). Stanje je za sada zadovoljavajuće. Regionalni putni pravci prema Žepču, Maglaju i Olovu su prohodni, međutim saobraćaj se odvija usporeno usljed ostataka nanosa na saobraćajnicama i slijevanja oborinskih voda i potoka.

Press služba ZDK

Premijer ZDK Mirza Ganić, ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Mirnes Bašić i ministar privrede Zlatko Jelić održali su u sjedištu Vlade sastanak sa načelnikom Općine Kakanj Aldinom Šljivom i v.d. direktorom Rudnika mrkog uglja Kakanj Seadom Imamovićem. Tema razgovora bile su aktivnosti na dodjeli koncesije za eksploataciju uglja kakanjskom ugljenokopu.

RMU Kakanj podnio je zahtjev za dodjelu koncesije 2017. godine, nakon čega su Uprava rudnika i Vlada ZDK, svako iz svoje nadležnosti, poduzeli niz koraka kako bi se stvorili uslovi za potpisivanje koncesionog ugovora. Ocijenjeno je kako aktivnosti idu u dobrom pravcu, te da bi kakanjskom rudniku ubrzo mogla biti izdata prva koncesija za eksploataciju uglja u ZDK-u.

"Uređivanje ove oblasti je izuzetno važno za budžete lokalnih zajednica i ZDK-a, jer će rudnici po osnovu koncesionih naknada izdvajati značajna finansijska sredstva koja će se ulagati u infrastrukturu i unapređenje uslova života ljudi koji žive u blizini koncesionih područja i čiji je život zbog toga otežan", kazao je premijer Ganić, napominjući da se koncesiona naknada dijeli u omjeru 70 posto u korist općine, a 30 posto u korist kantona.

Press služba ZDK

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je na 4. sjednici usvojila Program utroška sredstva Budžeta ZDK-a za poticaje u poljoprivredi za 2019. godinu u iznosu od tri miliona KM. Od ukupnog iznosa, za poticaje animalnoj proizvodnji namijenjeno je 1.118.000,00 KM, biljnoj proizvodnji 1.249.000,00 KM, za podršku prerađivačima i otkupljivačima 450.000,00 KM, dok je za kapitalna ulaganja predviđeno 95.000,00 KM.

"Svrha ovog programa je da se nastave započeti i otvore novi procesi u poljoprivrednom sektoru. Ciljevi su povećanje obima poljoprivredne proizvodnje, zadovoljavanje potreba domaćeg tržišta, razvoj i snabdijevanje prehrambene industrije domaćim sirovinama, smanjivanje uvoza i stvaranje pretpostavki za izvoz, povećanje sjetvenih površina, ravnomjerniji razvoj poljoprivrede te otvaranje radnih mjesta u ZDK-u", kazao je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Mirnes Bašić.

U okviru modela poticaja animalnoj proizvodnji, za podršku registrovanim farmama goveda planirano je 610.000,00 KM, za uzgoj brojlera 380.000,00 KM, uzgoj koka nosilica 80.000,00 KM, registrovanu ovčiju i kozju proizvodnju 40.000,00 KM te registrovanu svinjogojsku proizvodnju 8.000,00 KM.

Kroz model poticaja biljnoj proizvodnji, za podršku proizvodnji maline, kupine i jagode predviđeno je 700.000,00 KM te dodatnih 10.000,00 KM za podizanje novih zasada jagodičastog voća. Proizvodnja u plastenicima i staklenicima bit će podržana sa 400.000,00 KM, proizvodnja gljiva 40.000,00 KM, proizvodnja krastavca - kornišona, paprika feferona i presadnica povrća sa po 20.000,00 KM, podrška za nove zasade koštičavog, jabučastog i jezgrastog voća iznosi 15.000,00 KM, koliko je planirano i za podršku za nove zasade vinove loze. Za podršku organskoj poljoprivrednoj proizvodnji planirano je 5.000,00 KM, dok je za podršku proizvodnji plantažne borovnice i aronije planirano 3.000,00 KM.

Model podrške prerađivačima i otkupljivačima predviđa poticaje za otkupljivače i prerađivače mlijeka (220.000,00 KM), prerađivače pilećeg mesa (60.000,00 KM), otkupljivače jagodičastog voća (65.000,00 KM), otkupljivače jagodičastog voća koji vrše zamrzavanje - hladnjače (75.000,00 KM), podršku otkupljivačima svježeg voća i povrća (20.000,00 KM) te podršku otkupljivačima ljekovitog bilja (10.000,00 KM).

Sredstva u iznosu od 95.000,00 KM, koliko je predviđeno za model kapitalnih ulaganja, bit će utrošena za podršku kupovini poljoprivredne mehanizacije (25.000,00 KM), nabavku plastenika (20.000,00 KM), dok je za opremanje hladnjača za skladištenje i čuvanje jagodičastog voća planirano 50.000,00 KM.

Za model ostalih podrški planirana su sredstva u iznosu od 76.000,00 KM, od čega je za podršku projektima iz oblasti pčelarstva predviđeno 35.000,00 KM, koliko je predviđeno i za finansiranje sajmova i izložbi, te 6.000,00 KM za nabavku repromaterijala i opreme.

Iznos programa podsticaja na nivou je iz 2018. godine, a kako je pojašnjeno na sjednici, ovisno o broju zahtjeva moguće je i prelijevanje sredstava iz jednog poticaja u drugi.

"Poljoprivreda ima veoma važnu ulogu u ukupnom ekonomskom razvoju ZDK. Naš cilj je stvoriti uslove za integriranu poljoprivrednu proizvodnju i primjenu savremenih agrotehničkih mjera koje će omogućiti proizvodnju ekonomski isplativih i ekološki prihvatljivih proizvoda", kazao je premijer Mirza Ganić.

 

Press služba ZDK

Ministar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Mirnes Bašić održao je danas u sjedištu ovog ministarstva sastanak sa predstavnicima Udruženja peradara sa područja Zeničko-dobojskog kantona. Na sastanku je analizirana dosadašnja saradnja, dostignuti rezultati onih aktivnosti koje Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu provodi u ovoj oblasti, kao i aktivnosti koje predstoje u narednom periodu. Posebno je razgovarano o problemima unutar peradarske proizvodnje te načinima za njihovo prevazilaženje.

Ministar Bašić je naglasio da peradarska proizvodnja predstavlja jednu od glavnih grana poljoprivredne proizvodnje na području ZDK koja je zahvaljujući između ostaloga i takvom opredjeljenju ovog ministarstva, postala lider u cijelom regionu. U tom smislu je iskazao podršku za njen dalji razvoj i napredak kroz programe poticaja, ali i kroz druge vidove saradnje na rješavanju određenih pitanja.

Na sastanku je postignut visok stepen razumijevanja te dogovorena saradnja u narednom periodu, saopćeno je iz Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK.

 

Press služba ZDK

Ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona Mirnes Bašić održao je u svom uredu prvi radno-konsultativni sastanak sa delegacijom Udruženja poljoprivrednika ZDK, koje je nedavno dobilo novo rukovodstvo.

Razgovarano je o dosadašnjem načinu rada i modelima unapređenja uzajamne saradnje, kao i programima poticaja koje ovo ministarstvo planira realizirati u 2019. godini.

"Učinit ćemo sve da ta saradnja bude korektna, da uvažimo njihove primjedbe tamo gdje je moguće i da ono što dogovorimo u ovom mandatnom periodu ispoštujemo", kazao je Bašić.

 

Press služba ZDK

Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 21. mart/ožujak Međunarodnim danom šuma (IDF) 2012. godine. Time je prvi dan proljeća prilika za podizanje svijesti o značaju šuma.

Sve zemlje članice pozvane su da na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou organizuju različite aktivnosti vezane za šume i drveće izvan šuma.

Tema Međunarodnog dana šuma 2019. godine je "Šume i obrazovanje".

Obrazovanje je od suštinske važnosti jer se širenjem znanja o značaju i svim benefitima šuma omogućava njihovo bolje razumijevanje, čime se dugoročno stvaraju pretpostavke za bolju zaštitu ovog prirodnog resursa.

Povodom Međunarodnog dana šuma Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona poziva obrazovne institucije (predškolske, školske i fakultete), kao i druge institucije odgovorne za stanje u društvu, a prije svega u šumarstvu, da narednih dana, u okviru svojih mogućnosti, organizuju aktivnosti s ciljem podizanja svijesti o značaju šuma.

Pozivamo javnost da 21. mart - Međunarodni dan šuma obilježimo sadnjom sadnica drveća u svojoj okolini, dajući time svoj doprinos svjetlijoj budućnosti sadašnjih, ali i budućih generacija.

S ciljem očuvanja šumskih resursa i poboljšanja njihovog kvaliteta, Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići svake godine organizuje akcije pošumljavanja novih površina i održavanja već podignutih šuma. Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Kantonalna uprava za šumarstvo će se, kao i svake godine, obilježavajući Međunarodni dan šuma, uključiti u akciju pošumljavanja i održavanja novih kultura širom Zeničko-dobojskog kantona, saopćeno je iz Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK.

 

Press služba ZDK

Prema izvještaju o realizaciji Programa utroška sredstava vodnih naknada za 2018. godinu, kojeg je usvojila Vlada ZDK, od planiranih 8,5 miliona KM u toku prošle godine ugovoreno je 5,35 miliona KM ili 63 posto, od čega je realizirano 2,51 miliona KM ili 47 posto.

Od ukupno 119 planiranih projekata, u potpunosti su završena 42 projekta, a u fazi realizacije je 37 projekata. Nije realizirano 40 projekata, od kojih su za 35 poništeni postupci javne nabavke, a za pet projekata se nisu stekli uslovi za realizaciju. Pored toga, Vlada ZDK je, na prijedlog Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu iz sredstava rezerve odobrila sredstva za realizaciju devet projekata, u ukupnoj vrijednosti 328.000 KM, od čega su u 2018. realizirana dva projekta u vrijednosti 115.000 KM, dok se realizacija ostalih projekata prenosi u 2019. godinu.

Nezadovoljavajuća realizacija ostvarena je kod projekata izgradnje ili rekonstrukcije vodnih objekata od općinskog značaja - zaštitni vodni objekti, vodni objekti za korištenje, vodni objekti za zaštitu voda - gdje je od planiranih 4,94 mil. KM ugovoreno 2,3 miliona, a realizirano svega 215.300 KM. Najčešći razlog slabe realizacije je neagilnost pojedinih općina koje nisu pripremile projekte, predmjere radova ili provele postupak nadzora, iako su preuzele obaveze prema sporazumu o zajedničkoj realizaciji planiranih projekata kojim su regulirane međusobne obaveze i način realizacije odobrenih sredstava.

Grad Zenica uopće nije potpisao ovaj sporazum, zbog čega u 2018. godini na području grada Zenice nisu realizirani projekti vrijedni 1,1 mil. KM. Prema izvještaju, među nerealiziranim projektima je nastavak izgradnje pregrada na vodotocima Baretnjak i Ciganski potok i regulacija dijela korita Starinskog potoka radi zaštite naselja Topčić Polje od bujičnih nanosa (100.000 KM), te čišćenje i sanacija korita Babine rijeke, Kočeve, Gračaničke rijeke, Orahovičke rijeke i Bistričaka (50.000 KM). Također, nisu realizirani ni projekti vodnih objekata za korištenje i zaštitu voda u vrijednosti 950.000 KM, među kojima je i izgradnja više vodovoda i kanalizacije na području grada Zenice.

Ista situacija desila se i 2017. godine, kada je Grad Zenica prvi put odbio da potpiše predloženi sporazum zbog neslaganja sa listom planiranih projekata, među koje je resorno ministarstvo uvrstilo i projekt regulacije dijela potoka Bistričak. Uslijedila je tužba Grada, međutim Općinski sud, a potom i Kantonalni sud u Zenici presudili su u korist Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK, ustvrdivši da Zeničko-dobojski kanton ni na koji način nije odgovoran što predviđena sredstva nisu realizirana, jer gradonačelnik Fuad Kasumović nikada nije potpisao navedeni sporazum kao osnovu za transferiranje sredstava.

 

Press služba ZDK

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona u 2018. godini realiziralo je programe subvencija za podsticaj razvoja u poljoprivrednoj proizvodnji za koje je izvojeno 2,76 miliona KM ili 92,28 posto u odnosu na planiranih 3 miliona KM.

Prema izvještaju o utrošku sredstava kojeg je usvojila Vlada ZDK, mjere podsticaja realizirane su kroz podršku animalnoj i biljnoj proizvodnji, podršku prerađivačima i otkupljivačima poljoprivrednih proizvoda, te podršku kapitalnim ulaganjima i projektima u poljoprivredi.

Na ime podrške za animalnu proizvodnju izdvojeno je 950.000 KM, od čega za uzgoj brojlera 390.000 KM, farme muznih grla 442.800 KM, koke nosilice 70.000 KM, registrovanu ovčarsku i kozju proizvodnju 40.000 KM te svinjogojsku proizvodnju 8.000 KM.

Biljna proizvodnja podržana je sa 1.207.000 KM, od čega je za podršku proizvodnji maline i kupine izdvojeno 745.000 KM, a proizvodnju u plastenicima i staklenicima 375.000 KM.

Prerada i otkup poljoprivrednih proizvoda subvencionirana je sa 436.000 KM. Podrška otkupljivačima/prerađivačima mlijeka iznosila je 213.000 KM, otkupljivačima/prerađivačima pilećeg mesa 60.000 KM, otkupljivačima jagodičastog voća 65.000 KM, dok je podrška otkupljivačima jagodičastog voća koji vrše zamrzavanje iznosila 75.000 KM.

Kapitalna ulaganja u poljoprivredi podržana su sa 29.000 KM, dok je na ime podrške projektima izdvojeno 75.5000 KM.

U periodu 2015-2018. godina za podsticaje poljoprivrednoj proizvodnji izdvojeno je 10 miliona maraka, a godišnji budžet za ove namjene je udvostručen. Pokazatelji sa terena ponajbolje ilustruju postignute efekte korištenja sredstava podsticaja.

"Ostvaren je značajan napredak kod proizvodnji koje su prepoznate kao perspektivne u ZDK, prije svega, proizvodnji jagodičastog voća, peradarskoj proizvodnji, proizvodnji mlijeka, kao i proizvodnji u plastenicima i staklenicima. Povećan je broj poljoprivrednih obrta, a broj registrovanih farmi muznih grla je za četiri godine utrostručen. Isplata podsticaja je ubrzana, a značajno je povećan i broj poljoprivrednih proizvođača koji dobijaju podsticaje. Zeničko-dobojski kanton je lider u proizvodnji maline i pilećeg mesa. Stoga ćemo i u narednom periodu raditi na unapređenju uslova za bavljenje poljoprivredom, a time i većim zapošljavanjem", kazao je resorni ministar Himzo Smajić.

 

Press služba ZDK

Stranica 1 od 13

ISO standard

Zeničko-dobojski kanton-ISO 9001 certifikat.

 

 

Prilagođeno za: IE 9+, Firefox, Safari, Chrome, Opera

Kontakt informacije

Skupština (adresa: Kučukovići 2, Zenica)
Tel:  032 460 660 | 460 661
Fax: 032 460 662
e-mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Ured premijera (adresa: Kučukovići 2, Zenica)
Tel:  032 460 600 | 460 601
Fax: 032 460 602
e-mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Stručna služba Vlade (adresa: Kučukovići 2, Zenica)
Tel:  032 460 620 | 460 621
Fax: 032 460 622
e-mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Ministarstva

Kontakt forma